Udruženje vetrinara praktičara Srbije - UVPS
Pronalaženje načina za poboljšanje plodnosti
Autor: Miriam Deppe, Biochem Zusatzstoffe Handels- und Produktionsgesellschaft mbH, Lohne
Pored opšte poznatih parametara kao što su visok prinos mleka ili dug period eksplatacije, plodnost predstavlja jedan od glavnih pokazatelja uspeha mlečnih stada današnjice. Istovremeno, to je jedna od najtežih oblasti upravljanja. Pored drugih problema kao što su metabolički poremećaji i akutni laminitis, problemi sa plodnošću spadaju u najčešće navedene razloge za isključivanje životinja iz zapata.
Problemi sa plodnošću mogu varirati od produženog estrusa do smanjenja začeća, preko povećanog broja neplodnih krava. Idealno bi bilo kada servis period ne bi prelazio 120 dana. Obično se ovaj period deli na željeni momenat osemenjavanja i produženi period, koji se odnosi na neuspešno prvo osemenjavanje. U odnosu na period gestacije od 281 dan, to znači da period između dva teljenja treba da bude maksimalno do 400 dana. Međutim, ova cifra se odnosi na krave sa 305-dnevnom proizvodnjom od 10 000 litara mleka i više. Ako krave imaju manji prinos mleka, ekonomski je opravdano da ovaj period bude manji za oko 10–30 dana. Razlozi zbog kojih se ovi parametri ne mogu postići su različiti, upravo zbog toga što na plodnost krava utiče veliki broj nutritivnih i nenutritivnih faktora.
Nenutritivni faktori obuhvataju na primer, neadekvatno držanje, neogovarajući menadžment farme i zdravstvenog statusa životinje4, toplotni stres ili genetske probleme. Osim toga, tihi estrus i program osemenjavanja mogu negativno uticati na važne parametre, kao što je niska stopa začeća (ispod 60%) prilikom prve koncepcije.
Ishrana i plodnost — Kako su ovi faktori povezani?
Kada procenjujemo efekte koje ishrana ima na plodnost, trebalo bi da se osvrnemo na dva načina razmatranja. S jedne strane se mora uzeti u obzir energetski status krave nakon teljenja, a sa druge strane bi se trebalo osvrnuti na efikasno snabdevanje sa visoko potrebnim nutrijentima u koje spadaju makro i mikroelementi.
Opšte je poznato da mlečne krave sa visokim prinosom mleka ulaze u negativan energetski bilans (NEB) u prvim nedeljama nakon teljenja. NEB obično dostiže svoj maksimum oko 1 do 2 nedelje nakon početka laktacije. Međutim, NEB može trajati i po nekoliko nedelja, posebno kod visoko produktivnih životinja.
Različite studije su dokazale da postoji direktna povezanost između pojave NEB (koji je često u vezi sa povećanom mobilizacijom telesne masti) i postpartalnim početkom ciklične aktivnosti jajnika kao i smanjenjem plodnosti.
Povećan NEB, pre svega dovodi do smanjenja broja estrusa tokom perioda čekanja, ali i do smanjene stope začeća. Takođe, hormonske promene usled NEB mogu dovesti do produženog rasta folikula i povećane stope embrionalne smrtnosti.
Slika 1. Uticaj cinka, bakra, mangana i selena na plodnost krava
Da bi se suprotstavilo ovim efektima, obrok treba da bude energetski izbalansiran i prilagođen potrebama životinje. Pored toga, važno je poboljšati ukus hrane, kako bi se konzumacija dovela do maksimuma.
Početak laktacije je povezan sa uvećanim potrebama za hranljivim materijama. Tokom ovog perioda, treba posebno obratiti pažnju na potrebe za makro i mikroelementima i vitaminima. Ako se ishranom ne obezbede adekvatne količine mikroelemenata, životinja će morati da se osloni na sopstvene rezerve u telu, koje će usled toga biti smanjene. U slučaju supkliničkog nedostatka minerala, krave mogu ispoljavati nespecifične simptome kao što su smanjena plodnost, manji prinos mleka i veća učestalost mastitisa i laminitisa.
Kada govorimo o plodnosti, posebno moramo imati na umu minerale kao što su cink, bakar, selen i mangan. Cink, na primer, ima značajnu ulogu u procesu zaštite i proliferacije epitelnog tkiva u materici. Pored toga, cink pozitivno utiče na imunski sistem. Isto važi i za bakar. Dobra snabdevenost organizma manganom je ključna za visoku stopu oplodnje. Nedostatak može izazvati tihi estrus i produženi ovarijalni ciklus. Efekti različitih mikro minerala prikazani su u slici 1.
Mikroelementi, koji se u organizmu nalaze u određenim količinama, ne samo da imaju pozitivan uticaj na plodnost, već deluju i na pomenute faktore koji indirektno utiču na plodnost, kao što su laminitis ili zdravlje vimena.
Pojava laminitisa je usko povezana sa problemima plodnosti. Problemi uglavnom nastaju usled nedovoljno izraženih simptomima estrusa i smanjenja unosa hrane usled povećanog perioda odmora. Delovanjem na integritet lamine papka (slika 2) ovi negativni uticaji se mogu sprečiti. Isto se može reći i za pozitivan uticaj na tkivo i zdravlje vimena jačanjem keratinskog sloja u sisnom kanalu i poboljšanjem nespecifične odbrane, usled jačanja imunskog sistema.
Pored toga, određeni vitamini, kao što je vitamin E, pomažu da se poboljšaju šanse za uspešnu gestaciju. Vitamin E ima snažno antioksidativno dejstvo i na taj način štiti brojne biološke sisteme u ćelijskom metabolizmu od oksidativnih oštećenja. Takođe, vitamin E je neophodan za početak gestacijskog perioda i zaštitu embriona.
Ekonomska kalkulacija problema sa plodnošću
Niske stope oplodnje rezultiraju dodatnim troškovima i novčanim gubicima na svakoj farmi mlečnih krava. Ovo uključuje ne samo direktne troškove za dodatna osemenjavanja, već moramo uzeti u obzir i potencijalni gubitak produktivnosti grla usled produženog perioda laktacije sa niskim prinosom mleka ili produženog perioda zasušenja.
Slika 2. Uticaj bakra, mangana i cinka na zdravlje papka
Tabela 1. Troškovi (u evrima) koji nastaju usled smanjene plodnosti (preuzeto iz: Schmidtmann et al.8)
1 - Računica troškova rada procenjuje se na 20 €/h; 2 - Računica troškova mleka procenjuje se na 0.32 €/kg; 3 - Računica od 0.90€/po danu za period čekanja I 2,90€/po danu za period odlaganja
Generalno, procenjuje se ekonomska vrednost od 3,50 € do 3,75 € dodatnih troškova za svaki dan koji premašuje ciljani period između teljenja od maksimalnih 400 dana.
U jednoj nemačkoj studiji sprovedenoj na 47 farmi, detaljno su istraženi potencijalni troškovi koji mogu biti uzrokovani reproduktivnim problemima. Razmotrena su dodatna ulaganja u lekove i usluge veterinara, povećani troškovi rada, povlačenje mleka iz proizvodnje, propušten profit zbog smanjene proizvodnje mleka i dodatni troškovi za produženi period čekanja i odlaganja. Dobijeni rezultati su pokazali da su ukupni troškovi za poremećaje estrusa dostigli 72,67 €, dok su bolesti reproduktivnog sistema izazvale dodatne troškove od oko 158,24 €. Tačna raspodela udela u troškovima može se videti u tabeli 1.
Dodaci hrani koji uključuju izbalansiranu kombinaciju mikroelemenata i važnih vitamina kao što je naš proizvod Fertility Pack mogu poboljšati status plodnosti mlečnih stada i istovremeno smanjiti ekonomske troškove. Korišćenjem naših organski vezanih mikroelemenata, postiže se veća stopa resorpcije i bolja dostupnost minerala organizmu u poređenju sa neorganski vezanim elementima.
Literatura:
1. Adamczyk, K., Makulska, J., Jagusiak, W., et al. Associations between strain, herd size, age at first calving, culling reason and lifetime performance characteristics in Holstein-Friesian cows. AnimConsort.; 11(2): 327–3342 (2016).
2. Weigel, K., Palmer, R., Caraviello, D. Investigation of FactorsAffecting Voluntary and Involuntary Culling in Expanding Dairy Herds in Wisconsin using Survival Analysis. J Dairy Sci. [cited 2019 ]; 86(4): 1482–1486.3. (2003).
3. Navarre, C. Infertility in cattle. Animal Health Notes (2010).
4. Simamkele Yanga, D., Festus Jaja, I. Culling and mortality of dairy cows: why it happens and how it can be mitigated, F1000 Research, Department of Livestock and Pasture Sciences, University of Fort Hare, South Africa (2021).
5. Obritzhauser, W. Zusammenhänge zwischen Fütterungsfehlern und Fruchtbarkeitsstörungen bei Milchkühen (Azyklie, Stillbrünstigkeit, Ovarialzysten), 31. Viehwirtschaftliche Fachtagung, 27–28. April 2004, Bericht BAL Gumpenstein, 51–57 (2004).
6. Garbarino, E., Hernandez, J., Shearer, J., et al. Effect of lameness on ovarian activity in postpartum Holstein cows. J Dairy Sci. 1; 87(12): 4123–4131. (2004).
7. Römer, A., Boldt, A., Harms, H.. Zwischenkalbezeit neu definieren? B&B Agrar, (03/2019).
8. Schmidtmann, C., Petersen, J., Breuer, K., Leisen, M., Thaller, G. Ökonomische Bewertung direkter Gesundheitsmerkmale zur Entwicklung eines Produktionsindexes für die Rasse Deutsche Holstein, Züchtungskunde, 92, (4) S. 257–271, (2020).